Kako omega-3 zbilja utječe na naše srce?

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu. U Hrvatskoj su prvi uzrok smrtnosti, i u 2020. godini činile su 40,1% ukupno umrlih.1 Povoljna činjenica je da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika, poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti, čak do 80% prijevremenih smrti.2

Zdravom prehranom do zdravlja

Zdrava prehrana nedvojbeno utječe na nastanak i tijek kardiovaskularnih bolesti, unos soli utječe na arterijsku hipertenziju, a hranom utječemo i na serumske lipoproteine te djelujemo preventivno na aterosklerozu koja je obično u podlozi tih bolesti.3 Preporučuje se smanjiti unos zasićenih masnih kiselina kojih ima puno u crvenom mesu, maslacu, vrhnju i sirevima te u svim iznutricama i mesnim prerađevinama. Stoga se preporučuje jesti pretežito ribu, meso peradi, povrće i voće te proizvode od cjelovitih žitarica. Iz prehrane valja izbaciti alkohol, slatkiše i znatno smanjiti unos ugljikohidrata te reducirati prekomjernu tjelesnu težinu. Jedna od najizazovnijih prehrambenih mjera u tom pogledu je povećan unos omega-3 masnih kiselina. 

Pozitivni učinci omega- 3 masnih kiselina

Dvije glavne omega-3 nezasićene masne kiseline su eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) sadržane u ribljem ulju. Nužne su za normalno funkcioniranje organizma jer su zastupljene u većini fizioloških procesa i u strukturi svake stanice. Značajno utječu na zdravlje kože, mozga i očiju, te poboljšavaju lipidni profil u organizmu, snižavaju krvni tlak te dovode do imunosnog i psihološkog poboljšanja.4 DHA je esencijalna za rast i razvoj mozga novorođenčadi, a potrebna je i za održavanje normalne funkcije mozga odraslih. U dozama od 2-4 g na dan snižavaju trigliceride za 25-30 %, a u dozi od 1 g na dan u bolesnika s preboljenim infarktom miokarda značajno smanjuju ukupnu smrtnost i rizik od iznenadne smrti.5 Glavni izvori omega- 3 masnih kiselina su plava riba (sardina, skuša, tuna), ribe iz hladnih mora (haringa, losos), sjemenke i orašasti plodovi.

Osim u hrani, koja mora biti glavni izvor omega-3 masnih kiselina, EPA i DHA mogu se pronaći i u dodatcima prehrani nove generacije, a minimalni unos kojim se postiže blagotvorni učinak na srce iznosi 250 ml EPA i DHA dnevno.

Vlasta Orehovec, mag. pharm.

 

1 https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/svjetski-dan-srca-2021-koristi-srce-i-povezi-se-srcem/
2 https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/odjel-za-srcano-zilne-bolesti/
3 Medicus Vol.17, No.1 Nutricionizam 2008 Reiner, Željko :Uloga prehrane u prevenciji i terapiji  kardiovaskularnih bolesti
4 http://www.kardio.hr/wp-content/uploads/2011/09/Medix%2092-93_234-240.pdf
5 https://hrcak.srce.hr/file/59760

Ne zaboravite na važnost uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.